"Katastrofa rezultat reaktorskog eksperimenta koji je naredila Moskva": 40. godišnjica od Černobila

Kijev tvrdi da je Moskva više puta slala rakete i dronove na putanju leta u blizini elektrane kako bi napala ukrajinske gradove, čak oštetivši ključni zaštitni štit u napadu prošle godine.

„Černobilska katastrofa bila je rezultat reaktorskog eksperimenta koji je naredila Moskva"

Obilježavanje katastrofe - koja je izbacila radioaktivni materijal diljem većeg dijela Europe unatoč naporima sovjetskih vlasti da sakriju razmjere - dobilo je oštro novo značenje tijekom ruske invazije na svog manjeg susjeda.

„Černobilska katastrofa bila je rezultat reaktorskog eksperimenta koji je naredila Moskva, kršeći sigurnosne protokole, a nakon čega su uslijedile laži i prikrivanja“, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ovog tjedna.

„Do danas se svijet mora suočiti s posljedicama koje je donio totalitarni sustav koji je istinu i znanost podredio ideologiji i političkoj moći.“

Dugotrajne posljedice

Milijuni su bili izloženi zračenju, stotine tisuća bile su prisiljene pobjeći, a široki pojasevi zemlje kontaminirani su nakon slučajne eksplozije i rezultirajućeg topljenja unutar reaktora broj četiri u elektrani koju su izgradili Sovjeti u ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986.

Tisuće ljudi su od tada podlegle bolestima povezanim sa zračenjem poput raka, iako ukupan broj smrtnih slučajeva i dugoročne zdravstvene posljedice ostaju predmet intenzivne rasprave.

Veliki međunarodni napori doveli su do postavljanja masivnog čeličnog i betonskog luka 2016. godine kako bi se zaštitio originalni sarkofag, na brzinu izgrađen 1986. godine kako bi se prekrile tone radioaktivnog otpada.

Međutim, ruski napad dronom u veljači 2025. probio je njegovu hermetičku brtvu, rekli su dužnosnici. Nisu otkrivena curenja, ali luku su potrebni popravci vrijedni najmanje 500 milijuna eura kako bi se spriječila trajna šteta, prema podacima Europske banke za obnovu i razvoj.

Ranije ovog tjedna, glavni državni odvjetnik u Kijevu rekao je Reutersu da su ukrajinski radari otkrili najmanje 92 ruska drona koji su letjeli u radijusu od pet km od štita od lipnja 2024. godine.

Detalji službenih ceremonija u ratnoj Ukrajini obično se ne objavljuju unaprijed iz sigurnosnih razloga.

Jeziva mirnoća

Oko 100 km sjeverno od Kijeva i okružena zonom isključenja od 2600 četvornih kilometara, elektrana - koju je Reuters posjetio u srijedu - obavijena je jezivom mirnoćom, koja se proteže preko prostranih šuma oko nje.

Pripadnici Nacionalne garde patroliraju objektom, gdje oko 2250 zaposlenika radi u višednevnim smjenama nadzirući njegovu postupnu razgradnju. Posljednji reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

Kontrolna soba za reaktor četiri sada je zamračen prostor izobličene i zahrđale opreme iz sovjetskog doba.

Losovi i divlji konji lutaju područjem oko elektrane i obližnjeg napuštenog grada Pripjata, kao znak kako je priroda preuzela kontrolu u odsutnosti ljudi.

Dan katastrofe

Dana 26. travnja 1986. u 1,23 sati u noći, atomska jezgra reaktora broj četiri sovjetske nuklearne elektrane Černobil, na sjeveru Ukrajine, otela se kontroli tijekom sigurnosnog testa kojem su prethodile pogreške u upravljanju.

Eksplozija je raznijela zgradu, a u zrak se podigao stup radioaktivnog dima. Nuklearno gorivo gorjelo je više od deset dana. Tisuće tona pijeska, gline i olova izbačeni su iz helikoptera kako bi se ugasio požar i ograničilo ispuštanje visoko radioaktivnih tvari.

Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), glavni uzrok katastrofe leži u "ozbiljnim nedostacima u dizajnu reaktora i sustava za zaustavljanje", u kombinaciji s "kršenjima" operativnih postupaka. 

Radioaktivni oblak

U danima koji su uslijedili radioaktivni oblak jako je zagadio Ukrajinu, današnju Bjelorusiju i Rusiju, a zatim kontaminirao Europu. Prvo javno upozorenje izdala je tek 28. travnja Švedska, koja je otkrila porast radioaktivnosti na svojem teritoriju.

Međunarodna agencija za atomsku energiju službenu je obavijest o nesreći primila 30. travnja, no sovjetski šef države Mihail Gorbačov javno će je spomenuti tek 14. svibnja.

O broju žrtava i dalje se raspravlja. U rujnu 2005. kontroverzno izvješće UN-a procijenilo je broj potvrđenih ili budućih smrtnih slučajeva u tri najpogođenije zemlje na 4000, dok je nevladina organizacija Greenpeace 2006. godine procijenila da je od posljedica ove katastrofe ukupno stradalo 100.000 ljudi.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, oko 600.000 "likvidatora", kako su nazvani oni koji su sudjelovali u čišćenju lokacije, bilo je izloženo visokim dozama zračenja.

Katastrofa je duboko utjecala na percepciju javnosti o nuklearnoj energiji, potaknuvši snažan uspon antinuklearnih pokreta u Europi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad